Zašto sav mrak moramo iscijeliti?

Tko kaže da moramo biti skroz u svjetlu? Što ako nam naša Tama paše, onaj mali dio mraka kojeg čuvamo za sebe i želimo ga zadržati. Naša Tama nam daje posebnu mističnost. Neobjašnjivost. Ne želim sve riješiti. Bar ne sada. Neka bude malo i mraka. Neka ga bude puno. Neka me obuzme strahom i uspava.Nastavi čitati “Zašto sav mrak moramo iscijeliti?”

Dubina

Svi bi htjeli biti duboki ali rijetko tko ima muda kopati po dubini. Dubina je prljava i blatnjava. Iz dubine se nekad ne izađe danima. Dubina će te razoriti i ako imaš sreće, uništiti. Dubina će ti utjecati na svaki odnos u životu. Ljubavni, prijateljski, obiteljski. Dubina će te natjerati da presječeš sve što tiNastavi čitati “Dubina”

Tišina

U tišini pronalazim sve ono što se bojim izgovoriti na glas, pitati na glas. Sve ono što ne mogu pogledati u oči, tišina mi pokazuje. U tišini shvaćam da je u redu to što jesam, što nekad ne znam gdje sam i gdje idem. U tišini ne postoji vrijeme koje je ograničeno satom na ziduNastavi čitati “Tišina”

Opusti misli

Opusti te svoje misli. Ne moraju znati svaki dan što ih čeka taj dan. Ne moraju imati odgovor na svako postavljeno pitanje. Ne moraju postaviti pitanje za svaki proživljeni trenutak. Opusti te svoje misli. Osjetim da su u grču. Tijelo ti drže u napetosti. Oči ti drže zamišljene. Ne moraš znati hoće li te podržatiNastavi čitati “Opusti misli”

Fališ sebi

Falila sam samoj sebi u grupi ljudi sa kojima sam se smijala. Falila sam samoj sebi svaki put kad bih dopustila da mi prijeđu granicu. Svaki put kad bih na povredu odgovarala ”u redu je”. Falila sam samoj sebi kad ne bih priznala svoju bol. Moja bol je toliko boljela da me uništila. Falila samNastavi čitati “Fališ sebi”